Kako da trenirate mozak da prestane da brine?

Briga je nepotrebno zlo kada se radi o vašem psihičkom zdravlju. Neki je smatraju jednostavno lošom navikom od koje se može vežbom odučiti. Neki misle da briga može služiti kao svrha mozgu time što nam pomaže da učimo is prošlih iskustava i da nas pripremi za nove. Bila ona dobra ili loša, briga okupira naš mozak usmeravajući nam pažnju na neizvesnu budućnost koju ne možemo da kontrolišemo.

Kažu da je depresija fokusiranje na događaje iz prošlosti koje biste voleli da promenite, a da je briga fokusiranje na buduće događaje nad kojima nemate kontrolu. Takođe kažu da u brizi samo mislite kako nemate kontrolu nad budućnošću, a zapravo možete učiniti nešto što će vam pomoći u onome što vas brine. U ovom čanku, potražićemo aktivne načine koje vam mogu pomoći da istrenirate svoj mozak da prestane da brine.

Kako istenirati svoj mozak da prestane da brine

1. Zaustavite brigu time što ćete je napisati
Kada trenirate svoj mozak, ova tehnika kažu da je najvrednija. Ako vas mozak drži budnim noću, zapišite to što mislite na papir ili u elektronskom formatu. To vašem mozgu omogućava da diše i oseti mentalno olakšanje, jer ne mora više da troši energiju na podsećanje na detalje. Ako se brinete šta da poslužite za okupljanje prijatelja, napišite ‘Šta poslužiti?’

To je takođe način da podsećate svoj mozak i da mu kažete da je to važno zapisati. Vaš mozak je sada upozoren da uloži resurse u ovaj problem, a ne da se brine ili da mora da zapamti važnu stvar za koju treba da se brine.

Zašto je potrebno to zapisati? Istaživanja kažu da hronična briga može imati veze sa onima koji hronično izbegavaju problem. Naučnici u časopisu Anxiety, Stress & Coping su dali brigama mogućnost da napišu tri moguća ishoda za situaciju u kojoj su bili zabrinuti, a onda su analizirali svoje odgovore kako bi našli praktična rešenja. Naučnici kažu da kada je kod problema učesnika ocenjema konkretnost, obe studija su pokazale univerzan odnos između stepena brige i konkretnosti: što su više učesnici brinuli o datoj temi, to je manje konkretan bio sadržaj njihovog objašnjenja. Rezultati dovode u pitanje stav da briga može da izazove bolju analizu problema. Umesto toga, oni se prilagođavaju stavu da je briga odgovor na kognitivno izbegavanje.

2. Molitva za mozak oslobođen brige
Molitva može pomoći vašem mozgu da prestane da brine. Istraživači iz žurnala Psychosomatic Medicine su proučavali efekte molitve i otkrili su da je ona posebno dobra za smanjenje kognitivne uznemirenosti ili brige. Iako mnogi ljudi veruju da nemaju vremena da se mole, to je lako kao odluka da zatvorite oči ovog trenutka na 30 sekundi. Odluka da izostavite druge izvore stresa je aktivan korak ka treniranju vašeg mozga.

Nekoliko trenutaka kada svesno birate da izbegavate bilo koje neprirodne zvukove u svom životu će vam dozovliti da se fokusirate na ono što je najvažnije za vas, sada i ubuduće. Brižne misli se mogu pojaviti u toku molitve, i to je normalno. Oni koji su savladali umetnost treniranja mozga da prestane da brine preporučuju posmatranje takvih misli od kad uđu u um i jednostavmo gledanje kako prolaze kao oblaci na povetarcu.

3. Vežbajte da biste trenirali svoje telo i mozak da prestane sa brigom
Kroz brigu vaš mozak uči da preživljava uz odluku da aktivira borbeni sistem ili da beži. Ako kuguar skoči na vas, vi odmah osećate nalet adrenalina, a ovakav strah je isti onaj koji se događa vašem telu kada brinete, samo na nižem stepenu, ali na duže staze.
Ista studija u žurnalu Psychosomatic Medicine je otkrila da je vežbanje, sa druge strane, dobro kada vaše telo oseća simptome uznemirenosti. Ako vaše telo oseća manje fizičkih simptoma stresa, vaše telo će to shvatiti kao manjak razloga za brigu, jer nije u stanju povećane uzbuđenosti.

Vežbanje daje telu sekundarni razlog za ubrzan rad srca i znojenje koje možemo da osetimo kada brinemo. Vežbanje će pomoći u smanjenju krvnog pritiska, što je drugi fizički simptom stresa.  Ako možete da identifikujete brigu, idite 5-10 minuta u šetnju, na svež vazduh. Cenite pogled i zvukove prirode dok se fokusirate na pokret udova i disanje.

Izvor: www.powerofpositivity.com

(Visited 13.385 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *