Globalni rast u sagorevanju fosilnih goriva se nesmanjeno nastavlja

Posljednji osvrt Međunarodne agencije za energiju pokazuje da uprkos rastu čiste energije, trendovi u fosilnim gorivim ostaju kobni za bilo kakvu nadu u borbi protiv klimatskih promjena.

Izgledi da će bilo kakav sporazum između najvećih emitera stakleničkih gasova sveta biti uspešan postali su malo veći u utorak kada su se Kina i SAD obavezale da će srezati karbonsko zagađenje u decenijama koje dolaze.

Bio je to kritičan potez jer se žeđ sveta za fosilnim gorivima nastavlja nesmanjenom stopom i pored toga što vetar, sunce i drugi nisko-karbonski izvori energije napreduju ka svom vrhuncu.

Ova poruka je zakucana dan posle postizanja sporazuma u vidu mračnog upozorenja od strane Međunarodne agencije za energiju (IEA) u svom godišnjem Osvrtu na energiju u svetu, koji je objavljen u sredu. IEA je rekla da SAD, Kina i ostali najveći emiteri ugljen dioksida u svijetu će morati da učine puno više da bi zakočili klimatske promene zato što je svet još uvek „navučen“ na fosilna goriva, i ima malo naznaka da će se to puno promeniti tokom narednih 25 godina.

Napori na očuvanju prirode i većoj upotrebi solarne i energije vetra verovatno neće srezati emisije dovoljno brzo da bi sprečili da se dese katastrofične posledice klimatskih promena čak i ako obnovljivi izvori premaše ugalj kao vodeći izvor električne energije do 2040., što IEA vidi kao jedan mogući scenario.

IEA nije uračunala bilo kakve rezove u emisijama stakleničkih gasova koji bi mogli proisteći iz sporazuma postignutog između SAD i Kine u utorak.

Ova agencija vidi porast globalne tražnje za energijom od 37 odsto i emisija ugljen dioksida nastalog sagorevanjem fosilnih goriva za jednu petinu od sada do 2040. najviše zbog sagorevanja sirove nafte i uglja u azijskim zemljama i Africi.

Rast emisija CO2 će učiniti izuzetno teškim izbegavanje posledica globalnog zagrevanja koji je u glavnim crtama dao Međunarodni panel o klimatskim promenama u svojoj posljednjoj proceni.

Evo zašto: ograničavanje rasta prosečne globalne temperature na 2 ˚C u odnosu na predindustrijsko vreme – što je međunarodno prihvaćena tačka nakon koje se smatra da će efekti klimatskih promena postati opasni – zahteva ograničavanje budućih emisija CO2 na 1.000 gigatona računajući od ove godine. To se naziva karbonski budžet, i verovatno će biti potrošen do 2040., rekla je IEA.

IEA kaže da svetska potrošnja fosilnih goriva u narednim decenijama vodi ka prosečnom globalnom zagrevanju od 3,6˚C, čineći katastrofičan porast nivoa mora, gubitak polarnih kapa, oskudicu vode i druge ozbiljne efekte gotovo neizbežnim.

Ako odmah ne smanji svoju upotrebu fosilnih goriva, Kina je na putu da postane zemlja sa najvećom potrošnjom nafte do ranih 2030-ih, dok će u isto vreme potrošnja nafte u SAD verovatno opasti. Kina je takođe verovatno trošiti polovinu svetskog uglja do sredine sledeće decenije dok će globalna potražnja za ugljem narasti za 15 odsto od danas do 2040.

Svetski izvori energije će verovatno izgledati drugačije za 25 godina, kaže Agencija: globalna potrošnja energije će biti podjednako raspodeljena na četiri dela – između nafte, prirodnog gasa, uglja i obnovljivih izvora.

Ali IEA upozorava da smanjenje udela fosilnih goriva na 75 odsto sa sadašnjih 82 odsto od svih globalnih izvora energije neće biti dovoljno da se izbegne premašivanje globalnog zagrevanja od 2˚C.

Niti će tome pomoći potencijal da se odvoji emisija elektrana pokretanih ugljem. IEA predviđa da će projekti zarobljavanja i skladištenja ugljenika (Carbon Capture and Storage – CCS) verovatno neće zarobiti više od 2 odsto globalnih emisija povezanih sa energijom do 2040., delimično zato što CCS ostaje nepotvrđena tehnologija.

Da, ima i dosta stavki u projekcijama IEA koje ulivaju nadu.

Napori na energetskoj efikasnosti širom sveta pokazuju znake suzbijanja rasta ukupne potražnje za naftom. Ova agencija predviđa da bi efikasnost mogla da sreže potražnju za sirovom naftom i za 23 miliona barela sirove nafte dnevno, više nego što Saudijska Arabija i Rusija proizvedu dnevno.

Obnovljivi izvori takođe se primiču njihovom vrhuncu kako se troškovi smanjuju, toliko da njima pripada skoro polovina porasta proizvodnje električne energije od sada do 2040.

Vetroturbine
Obnovljivi izvori bez hidro-energije bi mogli da preteknu ugalj kao primarni izvor električne struje globalno ako se širom sveta usvoje određene politike koje bi stabilizovale koncentracije atmosferskog CO2 na 450 delova na milion (ppm) do 2100. Prekretnica od 400 ppm je dostignuta prošle godine.

Upotreba biogoriva bi se mogla utrostručiti, i upotreba obnovljive energije za grejanje udvostručiti, kaže izveštaj IEA.

Među 34 razvijene zemlje koje čine Organizaciju ekonomske saradnje i razvoja (OECD), uključujući SAD, obnovljivi izvori bi mogli dosegnuti 37 odsto od ukupne proizvodnje energije do 2040.

Rast obnovljive energije u Kini, Indiji i drugim zemljama u razvoju bi mogao biti duplo veći. Danas, obnovljivi izvori, ne računajući hidro-energiju, zauzimaju oko 8,5 odsto od ukupne globalne proizvodnje električne energije.

To su, dakle, dobre vesti. Bolje vesti za klimu će doći ako sporazum između Kine i SAD zaista rezultuje u stvarnim smanjenjima emisija CO2.

Izvor: Scientific American

(Visited 2.606 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *