Koliko je zaista Zemlja stara?

Postoje li neoborivi dokazi kako je Zemlja stara milijarde godina? Odgovor je: NE! Zašto onda knjige, časopisi, filmovi i ostali mediji propagiraju to kao činjenicu? Verovatno zato što je moderna nauka, koja pokušava objasniti postanak sveta i čoveka izbacujući Boga iz jednačine, postala vladajuća religija Zapada.

Svako mišljenje koje se protivi “naučnom” automatski je cenzurisano i stigmatizovano kao nenaučno. Nauka ne može niti dokazati niti opovrgnuti postojanje Boga. Ipak, ona kreće od pretpostavke da Bog ne postoji. Vrlo je važno shvatiti da pogrešne pretpostavke dovode do pogrešnih zaključaka.

Zapadna civilizacija je osnovana na uverenju da postoji večni Bog Stvoritelj. Na tom uverenju rasla je moderna nauka. No, u poslednje vreme, nauka je zamenila Boga kao polaznu tačku s  koje se prosuđuje stvarnost. Stoga je potrebno konstatovati da je nauka samo oruđe kojim posmatramo i objašnjavamo fizički svet te nikako ne može biti osnova za prosuđivanje stvarnosti.

Da bi biološka evolucija ikako mogla biti zamisliva, Zemlja mora biti stara milijarde godina. Zanimljivo je ovde uočiti da, ako bi se pokazalo kako Zemlja nije ni približno toliko stara, cela teorija evolucije srušila bi se poput kule od karata. Zato nije ni čudno kako su dokazi za mladu Zemlju uveliko cenzurisani.

Ako smo neprestano kroz dugi niz godina izloženi određenom uverenju, nebitno koliko se to uverenje protivi zdravom razumu, na kraju ćemo ga prihvatiti. Ljudski mozak često teško prihvata ideje koje se protive usvojenom opšteprihvaćenom obrascu razmišljanja – na tome se temelji pranje mozga.

Zbog prevelike količine informacija i ogromne razgranatosti nauke, nemoguće je biti u toku svega što se događa i pregledati sve dokaze – stoga se oslanjamo na naučnike koji nam serviraju već gotove ˝činjenice˝, u nadi da nam govore istinu. Ali, zaslužuju li oni takvo poverenje? Naučnici su vekovima učili da malo kamenje pada brže od većeg, i da se Sunce i planete vrte oko Zemlje. Nisu bili u pravu. Pre nego svoje poverenje stavimo u nauku, važno je da shvatimo koliko je nauka ustvari ograničena.

Većina metoda za određivanje starosti Zemlje upućuje na to da je Zemlja znatno mlađa nego što to teorija evolucija pretpostavlja:
1.      Količina soli u okeanima
2.      Količina helijuma u atmosferi
3.      Slabljenje Zemljinog magnetskog polja
4.      Spiralnost galaksija
5.      Svetska populacija
6.      Maksimalna dob kometa

Čini se da jedino radiometrijsko datiranje upućuje na veliku starost Zemlje.
Pre nego se odlučite da verujete u neku teoriju, barem pogledajte sve dokaze. Svako uverenje ima svoje posledice, sve u šta verujemo oblikuje naše stavove i način našeg reagovanja. Ne zaboravimo, i Hitler je bio pobornik evolucije.

Izvor: http://www.novizivot.net/2015/08/20/koliko-je-uistinu-zemlja-stara/

(Visited 12.356 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *