Istraživanja pokazuju da fizičko jadikovanje preusmerava vaš mozak ka depresiji i anksioznosti

Svi imamo takvu osobu u svom životu. Onu koja je puna negativizma, bez ozbira na okolnosti. Onu zbog koje svi hodaju na prstima u društvenim krugovima da ne bi postali uzrok njihovog trenutnog prezira. Takve osobe su večiti pesimisti. Njima je nemoguće ugoditi.

Oni su večita gunđala.

Zvaćemo takvu osobu u ovom čanku licem N.

Većina nas se lako prilagođava licu N. Navikli smo na svoju ulogu rezonatora, i često se naprežemo da im izađemo u susret da ne bismo postali uzrok novog negativizma/stresa. Ipak, volimo i razumemo lice N.

Nažalost, takav odnos počinje da te zamara vremenom, isisava energiju ostavljajući te sa osećajem praznine. Ima nekoliko različitih tipova dreniranja energije, ali sve one potiču od jedne središnje vrednosti: negativizma.

Tipovi dreniranja

Zatvoreni ventil – ova osoba je često nezadovoljna, ali ne prihvata rešenja za momentalno rešavanje problema.
Hronično gunđalo – ovi ljudi žvaću umesto da osete olakšanje nakon jadikovanja, ova vrsta jadikovanja može čak pogoršati stvari. Može prouzrokovati veću brigu i anksioznost.
Tragač sažaljenja – ovo je možda najgora vrsta. Nikome nije tako strašno kao njima.

Prema profesoru sa Clemson univerziteta, dr Robinu Kovalskom, svako jadikuje s vremena na vreme, ali treba da pokušamo da minimalizujemo to koliko god je moguće. Naleti negativnosti su normalni i podstiču resetovanje našeg sistema. Ali treba se paziti prevelikog negativizma. Upamtite ovo: negativnost radja negativnost.

Negativnost prespaja žice u vašem mozgu

Donald Heb, neuropsiholog, je tvorac hipoteze koja kaže da neuroni koji funkcionišu međusobno, prespajaju se međusobno. To znači da se grupe neurona povezuju u našem mozgu kao rezultat određenog životnog doživljaja.

Kada god pomislimo nešto ili imamo osećanja ili fizičku senzaciju, hiljade neurona se pokreće i formira unutrađnju neuronsku mrežu. Mozak uči da pokreće iste neurone sa repeticionim razmišljanjima.

Uzevši to u obzir, mi postajemo ono što mislimo i kažemo. Ako se fokusirate na osećanja/misli kriticizma, brige i izigravanja žrtve, mnogo je lakše za vaš mozak da izbaci te stvari na površinu. To može dovesti do ozbiljne depresije i uznemirenosti.

Četiri trika za izbegavanje negativizma:

1. Pokaži zahvalnost: čak i za male stvari
2. Budi svestan sebe: zaustavi sebe usred žaljenja. Prestani da jadikuješ. Svest je nešto na šta se treba ponositi.
3. Započni novi šablon: možemo trenirati sebe ka pozitivizmu. Što se češće sećamo dobrih stvari, to nam je lakše da budemo pozitivni.
4. Trudi se: podseti sebe da pustiš ono što nije od pomoći i da neguješ veštine i produktivnost.

Naši šabloni misli štimuju naš mozak da reaguje pozitivno ili negativno na situacije koje su pred nama. Zato, zašto ne bismo imali kontrolu nad svojim mislima time što ćemo uložiti trud da se fokusiramo na pozitivizam? Pokušajte to. Počnite danas, obratite pažnju na reči koje izgovarate. Misli koje se roje u glavi. Bićete iznenađeni koliko je njih negativno. Moguće je da promenite svoj um – vežbajte, vežbajte, vežbajte!

Izvor: www.healthspiritbody.com

(Visited 8.302 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *